Tuesday, April 15, 2008

DebMint

Pre nekoliko meseci, razvojni tim Linux Mint distribucije (bazirana na Ubuntu-u) odlučio je da pokrene projekat Linux Mint-a baziranog na Debian-u (u pitanju je Debian testing). Cilj projekta je da se vidi koliko je Mint baziran na testing verziji Debian-a stabilan, tako da bi u narednom periodu (ako se dobro pokaže ) mogao da zameni Ubuntu kao osnovu za ovaj distro.
Da li se razvojnom timu Ubuntu čini sporim i nestabilnim, ili im se sviđa brzina i stabilnost Debian-a, ostaje otvoreno pitanje. Bez obzira na motive programera Linux Mint-a, neoboriva činjenica je da je tim ponudio Linux entuzijastima alfa verziju (ALPHA 23) ovog distroa u vidu Live CD-a (695 MB), za potrebe testiranja u roku od 6 meseci do godinu dana. Ako sve prođe u najboljem redu, u narednom periodu možemo očekivati Mint baziran na Debian-u, što mene posebno raduje, ne zbog činjenice da ću da se prebacim na Mint (zar pored Lenny-ja koji će izaći u isto vreme :-)?), već zato što ću moći drugarima početnicima da preporučim jedan stabilan i, pre svega, brz distro sa preinstaliranim novim softverom. S obzirom da DebMint (tako ga ja zovem :-) nije ništa drugo do našminkani Debian, sva uputstva sa ovog bloga će moći da se primene na isti.
Naravno, ja nisam mogao a da ne preuzmem Live CD DebMint-a i da ga pokrenem na Virtual Box-u.
Prvi utisci su jako pozitivni. Za ono malo vremena što sam mu posvetio, DebMint se dobro pokazao; brz je na virtuelnoj mašini sa 512 MB, a pokreće se sa imidž fajla, dakle, ne sa optičkog diska. Sve u svemu, čini se da je Mint razvojni tim na dobrom putu da rastućem broju desktop Linux korisnika ponudi odličan distro.
Kao i uvek, slike su nezaoblazni elementi mojih članaka i osnovno obeležje mog bloga, tako da ni ovaj članak nije izuzetak :-) ...




DebMint dolazi sa GNOME grafičkim okruženjem i sa nešto malo programa - napr. od programa za rad sa grafikom samo GIMP, dok se od internet aplikacija izdvajaju Firefox, Thunderbird i Pidgin. U svakom slučaju, distro nije za "kućnu" upotrebu ako je internet veza loša (ili je nema), jer fali dosta programa. Doduše, ja sam uvek voleo distroe kojima "fale" programi, jer hoću sam da instaliram ono što mi treba (šta ću, nisam univerzalni korisnik), tako da je ovo plus od mene za Mint tim. Na slici se vide Tasty Menu (moj omiljeni) i odlični Control Centar.




Preporuka svima koji hoće da probaju ovaj distro je da naprave virtuelnu mašinu iz uputstva iz mog ranijeg članka, s tim da hard disku dodele malo prostora (1GB maksimum), jer im, u suštini, i ne treba, pošto se DebMint ne instalira. Takođe, nije loše dodati što više RAM memorije, jer se Live CD
u celini izvršava sa iste.
Na kraju članka, ostaje samo poželim dobrodošlicu "zelenom Debian-u"...

Wednesday, April 9, 2008

Lokalna riznica - ultimate!!

.

Ako nekoga interesuje kako da napravi riznicu paketa na svom računaru, a treba mu uputstvo na srpskom, postoji rešenje u vidu post-a sa Debian Srbija foruma. Šta da kažem osim da su momci sa foruma sjajni!! :-)

Tuesday, April 8, 2008

Serbia + Debian = Serbian

Ime iz naslova je svojevremeno bilo moj predlog za ime srpske Linux distribucije bazirane na Debian-u, ali sam ubrzo odustao od ideje da je planeti Zemlji potreban još jedan loše podržan distro (u Srbiji se sve lako napravi ali se NIKAKO ne održava) i sad zastupam stanovište da, ako čovek ima nešto pametno da kaže u svetu Linux-a to i uradi, ali u okviru neke veće, razvijene zajednice.
Kao što je i poznato, beskonačno polemisanje nikada nije bilo, niti će biti tema tema ovog bloga (kome to treba nek' gleda "Utisak nedelje" i slične smor emisije), tako da se naslov bloga odnosi na drugu stvar u vezi sa Srbijom i Linux-om, a to je: "kompjuterisanje" na maternjem jeziku. Ako je manjak ćirilice predstavljao problem korisnicima Windows-a, korisnicima Linux-a neće, jer su na srpski jezik lokalizovani FF i Thunderbird, kao i Fedora 8. Što se tiče Debian-a, on nije lokalizovan ali postoje jezički paketi za KDE koji se mogu preuzeti uz pomoć Synaptic-a ili iz Konsole, čime je problem lokalizacije delimično rešen:

# apt-get install kde-i18n-sr - za "ćirilični" KDE
# apt-get install kde-in18-srlatin - za "latinični" KDE

Zatim treba skoknuti do Control Center-a da se instalirani paket "stavi u pogon". Ja sam odabrao ćirilični:




Po restartu X servera skoro svi KDE programi postaju "naši", slično Konqueror-u sa slike:





... ili Amarok-u:





Uvek mi je bilo zabavno da instaliram ovakve pakete na sistem... :-)

Sunday, April 6, 2008

http://localhost/fun=Xampp

S obzirom da sam se svojevremeno rekreativno bavio pravljenjem (a ne pisanjem :-)) web stranica u programima tipa Quanta+ i Dreamweaver, uvek sam tražio najbezbolniji način da u lokalu svoj novi sajt stavim u pogon. S obzirom da nisam programer, nije me baš privlačilo da svoju stranicu administriram iz neke konzole, što mi danas, zahvaljujući Linux-u, najverovatnije ne bi predstavljalo problem (makar osnovno administriranje). Bez želje da "uzimam hleb iz usta" poštenih programera izučavajući profesionalnu administraciju web servera (oni su grejali stolice pišući stotine linija koda, a ne ja), opredelio sam se za "user-friendly" rešenje problema hostovanja nekog sajta u lokalu i skoknuo do Apache Friends web stranice po njihov proizvod baš za svrhu lakog hostovanja sajtova, sugestivnog naziva XAMPP (neodoljivo podseća na akronim LAMP - Linux Apache MySQL PHP). Posle preuzimanja arhive (verzija 1.6.6, 58 MB) sledi maksimalno pojednostavljena instalacija, koja se sastoji iz raspakivanja preuzete arhive na određenu lokaciju (direktorijum /opt), što se radi komandom tar uz argument C. Dakle, pokrenuti komandni interpreter (aka Konsole :-)), postati root i otkucati:

# tar xvfz xampp-linux-1.6.6.tar.gz -C /opt

Napomena: Pre instalacije ne treba raspakivati arhivu, već je instalirati na prethodno opisan način.
Napomena: Prilikom instalacije XAMPP-a biće izbrisana prethodna verzija ovog web paketa, ukoliko je instaliran na računar. Ali to ponosni vlasnici starijih verzija XAMPP-a najverovatnije već znaju...

XAMPP se pokreće jednostavno komandom /opt/lampp/lampp start:






Provera uspešne instalacije/pokretanja se vrši upisivanjem http://localhost u adresnu liniju internet pretraživača:










S obzirom da je namenjen radu "u lokalu", kao i za potrebe testiranja, XAMPP nije baš siguran i može mu se pristupati sa mreže bez administratorske šifre. To se vidi na stranici koja se aktivira linkom Security u levom frame-u naslovne stranice:










XAMPP se može osigurati jednostavnom komandom:

# /opt/lampp/lampp security

Po pokretanju komande security treba uneti administratorsku lozinku za svaki od servisa XAMPP paketa. Podrazumeva se da lozinka može biti ista za sve servise ili jedinstvena za svaki od njih...

XAMPP se zaustavlja odjavljivanjem sa sistema ili sa komandom:

# /opt/lampp/lampp stop

Na sličan način se pokreću/zaustavljaju i pojedini servisi ovog paketa. Na primer, ako hoću da zaustavim MySQL bazu treba da pokrenem komandu:

# /opt/lampp/lampp stopmysql

Pokretanje MySQL baze se vrši jednostavno:

# /opt/lampp/lampp startmysql

Sve što se instalira trebalo bi da može i da se deinstalira. U slučaju XAMPP-a ni to nije problem:

# rm -rf /opt/lampp


Ako izađe novija verzija XAMPP-a nije potrebno deinstalirati staru, već treba preuzeti sa interneta upgrade paket, raspakovati ga bilo gde na računaru i pokrenuti komandu:

# xampp-upgrade/start

Upgrade automatski zaustavlja XAMPP, vrši nadgradnju i ponovo pokreće server. Ako je nadgradnja rađena a da XAMPP nije aktivan, po završenoj nadgradnji biće pokrenut. To treba imati na umu pri nadgradnji...

Sve eventualne nedoumice u vezi sa ovim sjanim paketom programa rešiće (nadam se) par internet stranica:
  1. Apache Friends
  2. IBM