
Tada je potrebno zavrnuti rukave i probati ublažiti efekte samovolje i jedostranih pogleda na svet velikih korporacija, i omogućiti koegzistenciju poptuno različitih proizvoda u našim domovima, jer oni nemaju ništa s tim što su ih korporacijski dronovi, bez obzira na svetske standarde koji vladaju u skoro svim granama industrije (ISO napr.), napravili takvim kakvi jesu.
Jedna od stvari koju je moguće uraditi jeste, da Windows računari iz lokalne mreže mogu da vide moju Debian mašinu, i da joj pristupe.
Za dvosmernu komunikaciju računara na relaciji Linux<=>Windows treba imati sledeće samba pakete:
- samba
- samba-common
- smbclient
- kdenetwork-filesharing
- libsmbclient
- smbfs
- fusesmb
Za pravilno funkcionisanje samba-e nisu neophodni svi paketi, ali sam ja naveo one koje sam instalirao na svoj sistem. Čini mi se (davno beše instalacija :)) da su samba, libsmbclient i smbclient instalirani zajedno sa Debian-om, što je za funkcionisanje mreže sasvim dovoljno (Debian odmah po instalaciji "vidi" radnu grupu i računare u njoj)...
Pošto sam lenj i volim sve na tacni, instalirao sam kdenetwork-filesharing, "user friendly" paket za konfigurisanje sambe iz Control Center-a. Neko će pomisliti da ovaj paket ne pokriva sve što treba naprednim korisnicima, ali to nije tačno, i ko bude instalirao ovaj modul shvatiće o čemu govorim. Takođe, ovaj dodatak Control Center-a nema gadnu osobinu samba swat paketa koji , prilikom konfiguracije deljenih direktorijuma, optičkih uređaja i štampača, izbriše sve ostalo iz fajla smb.conf.
Po instalaciji paketa nije loše ponovo pokrenuti sambu:
# /etc/init.d/samba restart ili # /etc/init.d/samba force-reloadPošto sam lenj i volim sve na tacni, instalirao sam kdenetwork-filesharing, "user friendly" paket za konfigurisanje sambe iz Control Center-a. Neko će pomisliti da ovaj paket ne pokriva sve što treba naprednim korisnicima, ali to nije tačno, i ko bude instalirao ovaj modul shvatiće o čemu govorim. Takođe, ovaj dodatak Control Center-a nema gadnu osobinu samba swat paketa koji , prilikom konfiguracije deljenih direktorijuma, optičkih uređaja i štampača, izbriše sve ostalo iz fajla smb.conf.
Po instalaciji paketa nije loše ponovo pokrenuti sambu:
Sada treba napraviti direktorijum za deljenje podataka, simpatičnog imena razmena (ime nije bitno) , koji može biti na bilo kojoj particiji na računaru. Ja sam svoj deljeni direktorijum smestio na lokaciju /home/user/. Naziv direktorijuma user treba zameniti nazivom home direktorijuma podrazumevanog korisnika sistema.
Treba rešiti prava pristupa i vlasničke odnose nad direktorijumom razmena. S obzirom da imam malu kućnu mrežu ja dozvoljavam ukućanima da mogu da pišu i brišu unutar deljenog direktorijuma. Prava pristupa se mogu dodeliti iz Konsole:
# chmod 777 /home/user/razmena iliTreba rešiti prava pristupa i vlasničke odnose nad direktorijumom razmena. S obzirom da imam malu kućnu mrežu ja dozvoljavam ukućanima da mogu da pišu i brišu unutar deljenog direktorijuma. Prava pristupa se mogu dodeliti iz Konsole:
# chmod ugo=rwx /home/user/razmena
Vlasnička prava i prava pristupa se mogu dodeliti i iz grafičkog okruženja, tako što se desnim klikom na kontekstni meni odabere opcija Properties:

... a zatim tab Permissions u okviru koga treba podesiti Can View & Modify Content za sve tri vlasničke kategorije (Owner, Group, Others):

U Control Centru treba podesiti radnu grupu (bilo kakvo ime, DEBHOME napr.), u NetBIOS Name uneti ime računara (Hostname), a Server String ostaviti kako jeste ili upisati bilo šta (ja sam uneo Virtual Debian jer je sistem sa virtuelne mašine). Na kraju, treba podesiti Security Level na Share...

...i u okviru taba Base Settings naznačiti koji će direktorijumi biti deljeni (u mom slučaju to je direktorijum razmena). Na samom kraju, u opciji Main Properties odabrati odgovarajuće atribute za deljene direktorijume. Ja sam radi što lakšeg pristupa direktorijumima odabrao Public, Browsable, Available, a isključio Read Only:

Moguće je dodeliti i manja ovlašćenja korisnicima mreže iz samog Control Center-a, koji sadrži pregršt opcija, i koje treba, uz pomoć samba dokumentacije, polako proučiti...
I to bi, u većini slučajeva, trebalo da bude dovoljno za nesmetanu komunikaciju sa Windows komšijama. Samo što kod mene to nije slučaj. Ja sam , izgleda, redak korisnik kome samba i posle svega nastavlja radi u jednom smeru. Tada zovem forum u pomoć, i nadam se da ne moram da naglašavam; trud se isplati.
Naime, iz nekog volšebnog razloga, i pored lepog i sveobuhvatnog Control Center modula, ja sam morao da ručno editujem fajl smb.conf. Inače smb.conf je, kako mu ime kaže, konfiguracioni fajl za sambu, i nalazi se u direktorijumu /etc/samba. Dakle, ko god bude imao problema sa sambom, neka proba da isključi sledeće opcije iz smb.conf fajla, dodavanjem znaka ; ispred opcije:
;restrict anonymous = noI to bi, u većini slučajeva, trebalo da bude dovoljno za nesmetanu komunikaciju sa Windows komšijama. Samo što kod mene to nije slučaj. Ja sam , izgleda, redak korisnik kome samba i posle svega nastavlja radi u jednom smeru. Tada zovem forum u pomoć, i nadam se da ne moram da naglašavam; trud se isplati.
Naime, iz nekog volšebnog razloga, i pored lepog i sveobuhvatnog Control Center modula, ja sam morao da ručno editujem fajl smb.conf. Inače smb.conf je, kako mu ime kaže, konfiguracioni fajl za sambu, i nalazi se u direktorijumu /etc/samba. Dakle, ko god bude imao problema sa sambom, neka proba da isključi sledeće opcije iz smb.conf fajla, dodavanjem znaka ; ispred opcije:
;max protocol = NT
;acl compatibility = winnt
;ldap ssl = No
;server signing = Auto
;valid users = %S
;strict locking = no
;msdfs proxy = no
Fajl je malo poduži, tako da treba naći ove opcije (znači, nisu na jednom mestu u fajlu) i staviti ; ispred njih. Restartovati samba-u sa /etc/init.d/samba force-reload i Windows komšije bi, bez restarta svojih mašina, trebalo da vide deljeni direktorijum i da mogu nesmetano da mu pristupe...
No comments:
Post a Comment